Institut za crnogorski jezik i književnost

Institut za crnogorski jezik i književnost kao javna naučnoistraživačka institucija osnovan je radi izučavanja i afirmacije crnogorskoga jezika i književnosti. Osnovala ga je Vlada Crne Gore, na śednici od 29. jula 2010. godine (Sl. list, br. 56/10). Institut je prestao da postoji 4 godine kasnije kad ga je Vlada transformisala u naučnoistraživačku i visokoobrazovnu ustanovu – Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa śedištem na Cetinju.

Glavne djelatnosti Instituta:

  • proučavanje crnogorske književno-jezičke prošlosti
  • standardizacija crnogorskoga jezika
  • izrada rječnika crnogorskih govora i rječnika crnogorskoga jezika
  • izučavanje crnogorskoga jezika i književnosti u prošlosti i sadašnjosti
  • izdavaštvo
  • organizovanje naučnih skupova.

Misija Instituta je stalna i planska briga o crnogorskome jeziku, razvoj jezičke svijesti u Crnoj Gori, proučavanje crnogorskih književnih i jezičkih tendencija u prošlosti i sadašnjosti. Sve to u cilju očuvanja crnogorske jezičke i književne, samim tim i kulturne, baštine; doprinosa promociji crnogorskoga jezika i književnosti u Crnoj Gori i Evropi; doprinosa razvoju jezičke svijesti u Crnoj Gori; doprinosa naučnoistraživačkome radu u oblasti jezika i književnosti i poboljšanja informisanosti o crnogorskome jeziku i književnosti i njihovim karakteristikama u Crnoj Gori i dijaspori.

Institut za crnogorski jezik i književnost u okviru svoje izdavačke djelatnosti pokrenuo je 8 biblioteka i u njima objavio 54 monografska, studijska i bibliografska izdanja i 5 zbornika radova.

Biblioteke

Biblioteka Montenegrina obuhvata knjige iz oblasti filologije: i one monografskoga karaktera i izbore iz filoloških radova pojedinih autora, ali i ponovljena izdanja kapitalnih djela iz oblasti montenegristike. Dosad je objavljeno 13 naslova.

Biblioteka Njegoš pokrenuta je s ciljem izdavanja knjiga monografskoga karaktera ili izbora iz studija pojedinih autora o Petru II Petroviću Njegošu i njegovu djelu. U Institutu je objavljeno 7 naslova.

Bibliotekom Ars Poetica obuhvaćena su izdanja iz oblasti nauke o književnosti, prije svega teorije književnosti, prevedena izdanja i izdanja domaćih autora i referentnih autora iz okruženja. U Institutu je objavljeno 5 naslova.

U biblioteci Patrimonium objavljuju se nova izdanja starije crnogorske književnosti, neobjavljivani rukopisi, kritička izdanja, izbori, antologije, hrestomatije vezane za crnogorsku književnost i sl. U Institutu su objavljena 4 naslova.

Biblioteka Lexicographia odnosi se na rječnike crnogorskih govora nastale kao rezultat projekta Ispitivanje crnogorskih govora. U Institutu je objavljeno 5 naslova.

U biblioteci Linguistica publikovana su izdanja iz oblasti lingvistike, prijevodi i izdanja domaćih autora i značajnih autora iz okruženja. Dosad su objavljena 2 naslova (prijevod knjige o lingvistici interneta čiji je autor jedan od najznačajnijih savremenih lingvista u svijetu Dejvid Kristal, i dvojezično, albansko-crnogorsko, izdanje Leksikon istaknutih albanskih lingvista.)

Biblioteka Bibliographia obuhvata bio-bibliografije crnogorskih lingvista, filologa, književnika, istoričara književnosti, književnih kritičara te kulturnih poslenika i drugih znamenitih ličnosti. U Institutu je objavljeno 5 bio-bibliografija.

Kao posebno izdanje objavljeno je kapitalno djelo – trotomna Istorija crnogorske književnosti, prva cjelovita i sveobuhvatna monografija o crnogorskoj književnosti do 1918. godine; zatim  Povijest svjetske književnosti, najpoznatijega teoretičara i istoričara književnosti s južnoslovenskih prostora Milivoja Solara; u saradnji s Filozofskim fakultetom u Osijeku publikovana je i knjiga Alojza Štokovića Crnogorsko nasljeđe u Istri, knjige Jakova Sabljića Iz metodičke teorije i prak­se nastave književnosti i Hrvatske i crnogorske književne teme, knjiga Milorada Nikčevića Hrvatski i crnogorski književno-kulturni smjerokazi, hrestomatija Recepcija Njegoševa djela u Hrvatskoj. Kao posebno izdanje izašlo je i kapitalna Bibliografija Njegoš s 35.000 jedinica koje su sa­držane u četiri toma: Njegoš u crnogorskim periodičnim publikacijama i zbornicima, Njegoš u južnoslovenskim kulturama, Nje­goš u južnoslovenskim periodičnim publi­kacijama i zbornicima (1833–2012), Nje­goš na stranim jezicima (engleski, ruski, češki, talijanski, njemački…) koje su izra­dili renomirani crnogorski bibliografi Lidija Kaluđerović, Ljiljana Đorđević, Petar Krivokapić, Nada Drašković i Anđelka Martinović.

Pored toga, Institut izdaje jedini međunarodni časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja u Crnoj Gori – Lingua Montenegrina. Časopis izlazi redovno, dvaput godišnje i uvršten je u međunarodne baze časopisa.

Naučni skupovi i okrugli stolovi

Institut je bio suorganizator naučnih skupova Size zeroSize zero / mala mjera II: Ženski lik u književnom tekstu i Size zero III: Od margine do centra: feminizam, književnost, teorija, čime je kao institucija uspješno radio na promociji uloge žena u književnome stvaralaštvu, a posredno i u društvu.

Institut je počeo sa samostalnim organizovanjem događaja februara 2011. godine kad je održan okrugli sto Crnogorski jezik u javnoj upotrebi pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i sporta. Okrugli sto održan je u Zelenome salonu Hotela Crna Gora u Podgorici, 20. februara 2011. godine. Učesnici Okrugloga stola bili su: Milenko A. Perović (predśednik Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika), Adnan Čirgić (ICJK), Novica Samardžić (Matica crnogorska), Sreten Perović (DANU), Danijela Ristić & Jelena Bašanović-Čečović (CANU), Milorad Popović (CDNK), Dragoljub Rašović (Fondacija Sveti Petar Cetinjski), Mladen Lompar (Crnogorski PEN centar), Stevo Vučinić (Forum Patria), Bogić Rakočević (RTCG), Draško Đuranović (Portal Analitika), Radoslav Rotković, Danilo Radojević, Vukić Pulević, Novak Kilibarda, Aleksandra Nikčević-Batrićević, Čedomir Bogićević, Čedomir Drašković, Vladimir Vojinović, Danilo Burzan, Goran Sekulović.

Povodom 90 godina rođenja jednoga od najistaknutijih crnogorskih kulturnih poslenika Radoja Radojevića, Institut za crnogorski jezik i književnost je 12. 12. 2012. u hotelu Podgorica u Podgorici organizovao okrugli sto na temu Radoje Radojević – život i djelo. Na Okruglome stolu učestvovali su: Branko Banjević, Milorad Stojović, Radoje Pajović, Radoslav Rotković, Sreten Perović, Čedomir Drašković, Milorad Nikčević, Vukić Pulević, Borislav Jovanović, Vladimir Vojinović, Nela Savković-Vukčević, Marjan Mašo Miljić, Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.

Maja 2014. na Cetinju je organizovan međunarodni skup Radoslav Rotković – život i djelo, posvećen jednome od najistaknutijih crnogorskih kulturnih i naučnih radnika Radoslavu Rotkoviću. Na skupu su učestvovali Vladimir Vojinović, Tina Varga-Oswald, Jakov Sabljić, Nikola Popović, Ethem Mandić, Novica Vujović, Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić, Sreten Perović, Čedomir Drašković, Marko Špadijer, Danilo Radojević, Krsto Pižurica, Čedomir Bogićević, Milorad Nikčević, Milica Lukić, Vera Blažević-Krezić, Milenko A. Perović, Miraš Martinović, Vanda Babić, Saša Brajović, Borislav Jovanović, Nela Savković-Vukčević, Vesna Vičević, Stevo Vučinić, Slobodan Čukić, Marjan Mašo Miljić, Gojko Kastratović.

Na Cetinju je realizovan i međunarodni naučni skup Poezija, u suorganizaciji s Crnogorskom asocijacijom za američke studije i Američkom čitaonicom na Cetinju.

Sa svakoga naučnoga skupa koji je Institut sam ili u saradnji organizovao objavljen je zbornik radova.

***

Početkom 2011. godine Institut je stupio u kontakt s jednim od najznačajnijih lingvista današnjice Dejvidom Kristalom, a godinu dana kasnije uspjeli smo organizovati njegovo gostujuće predavanje na temu Smrt jezika. Predavanje je održano u Hotelu Podgorica, 24. aprila 2012. godine, a organizaciju ovoga predavanja podržalo je Ministarstvo nauke. Osim predavanja ranije su od izdavačke kuće Rutlidž otkupljena autorska prava za Kristalovu Internetsku lingvistiku, koja je prevedena na crnogorski jezik i objavljena neposredno prije Kristalove pośete.

Promocije

icjk-01
icjk-02

Prva promocija kapitalnoga trotomnog izdanja Istorija crnogorske književnosti održana je u hotelu Podgorica u Podgorici, 10. septembra 2012. Poslije nje uslijedile su promocije sa našim stalnim suorganizatorom i domaćinom – Narodnom bibliotekom „Radosav Ljumović“, pa su tako promovisane: biblioteka Njegoš, biblioteka Patrimonium, Povijest svjetske književnosti Milivoja Solara, Prilozi o Njegošu Antuna Barca; Hrvatski i crnogorski roman Jakova Sabljića; Rječnik plavsko-gusinjskoga govora Ibrahima Rekovića; Rječnik istaknutih albanskih lingvista Artana Hadžija i Tefa Topalija; Petar II Petrović Njegoš, vladika crnogorski, i njegova književna djelatnost P. A. Lavrova; promocija knjige Crnogorska književnost u makedonskome ogledalu Nauma Radičeskog (koja je održana u sklopu manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS), a na ovim promocijama govorili su urednici, autori i drugi istaknuti naučni i književni stvaraoci iz Crne Gore ali i šire, pa su tako neki od učesnika na promocijama bili: Krsto Pižurica, Danilo Radojević, Radoslav Rotković, Čedomir Drašković, Novak Kilibarda, Vladimir Vojinović, Milivoj Solar, Jelena Knežević, Nela Savković-Vukčević, Naume Radičeski, Jakov Sabljić, Milena Ivanović…

Zahvaljujući izvanrednoj saradnji s Centrom za kulturu Nikšić, u Nikšiću su takođe promovisana izdanja Instituta, i to biblioteka Patrimonium i biblioteka Njegoš, kao i Istorija crnogorske književnosti.

U saradnji s barskim ogrankom Matice crnogorske organizovana je promocija Rječnika osmanske leksike barskoga kraja Seada Šlakovića u Baru, a u saradnji s centrima za kulturu iz Rožaja i Plava organizovane su promocije Rječnika plavsko-gusinjskoga govora Ibrahima Rekovića u Plavu i Rječnika rožajskoga govora Ibrahima Hadžića u Rožajama.

Aprila 2014. godine, u saradnji s Narodnom bibliotekom i čitaonicom „Njegoš“ Cetinje, Institut je organizovao promociju Bibliografije Njegoš na Cetinju.

Poslije promocija u Crnoj Gori, promocija Istorije crnogorske književnosti održana je i u zemljama regiona, prvo u Hrvatskoj, pa u Makedoniji.

Promocija u Republici Hrvatskoj organizovana je u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, koja je s Hrvatsko-crnogorskim društvom prijateljstva Croatica-Montenegrina suorganizator toga događaja. O knjigama su govorili: akademik Ante Stamać, akademik Josip Bratulić, prof. dr Stipe Botica, urednici izdanja doc. dr Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, te prof. dr Milorad Nikčević, u ime autorā.

Promocija u Makedoniji organizovana je na Filološkome fakultetu „Blaže Koneski“ u Skoplju, novembra 2012. godine. Govorili su: prof. dr Slavica Veleva, dekanica Filološkoga fakulteta; dr Violeta Piruze-Tasevska, redovni profesor na Katedri za makedonski jezik i južnoslovenske književnosti; dr Naume Radičeski, redovni profesor na Katedri za makedonski jezik i južnoslovenske književnosti; i urednici Istorije crnogorske književnosti Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić.

Najznačajnija promocija van Crne Gore u 2013. godini bila je promocija časopisa Lingua Montenegrina i ostalih izdanja Instituta na Sveučilištu u Zadru, polovinom aprila 2013. godine, koja je održana na poziv domaćina.

Izdanje Leksikon istaknutih albanskih lingvista promovisano je 2. oktobra 2013. na Filološkome fakultetu Univerziteta u Skadru, u Univerzitetskoj biblioteci, takođe na poziv domaćina.

Na poziv Filološkoga fakulteta u Skoplju, sredinom novembra 2013, održana je promocija knjige Nauma Radičeskoga, a Aleksandar Radoman predstavljao je Institut na skupu o Njegošu u Skoplju i tom prilikom uspostavljena je saradnja s Institutom za makedonsku književnost, što je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o saradnji između te dvije institucije.

Institut je, s Hrvatsko-crnogorskim društvom prijateljstva Croatica-Montenegrina, Društvom hrvatskih književnika i Maticom hrvatskom, bio i organizator naučnoga skupa „Recepcija i novo čitanje Njegoša“, održanog u prostorija Društva hrvatskih književnika u Zagrebu 19. oktobra 2013. godine.

Učešće na sajmovima

icjk-05


Institut za crnogorski jezik i književnost samostalno je učestvovao na Podgoričkome sajmu knjiga 2012, 2013. i 2014. godine, kad je edicija Ars Poetica dobila nagradu Sajma za najbolju ediciju. Institut je 2013. učestvovao i na 5. Zimskom salonu knjige, koji je organizovala Nova knjiga. Van Crne Gore Institut je 2012. godine svoja izdanja izlagao i na Međunarodnome sajmu knjiga u Beogradu, na štandu Saveza izdavača Crne Gore, a 2013. i 2014 s OKF i na sajmovima knjiga u Sarajevu, Zagrebu, Frankfurtu i Lajpcigu.

Godine 2014. obilježena je Noć knjige u Institutu za crnogorski jezik i književnost, u sklopu koje su osnovne i srednje škole iz Podgorice dobile prigodne poklone iz naše izdavačke djelatnosti.

Međunarodna saradnja

icjk-07

icjk-06


  • Uspostavljena je saradnja s Arhivskom i muzejskom zbirkom „Baltazar Bogišić“ u Cavtatu, nakon čega je dobijena dozvola za korišćenje građe od HAZU.
  • Potpisan je Sporazum o saradnji s Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom „Sv. Kliment Ohridski“ u Skoplju.
  • Ostvarena je saradnja s Institutom za albanologiju iz Skadra.
  • Dogovorena je saradnja u vidu razmjena izdanja Instituta za crnogorski jezik i književnost s Univerzitetom u Sarajevu, kao i s Knjižnicom Filozofskoga fakulteta Zagreb i s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba.

Glavni projekti Instituta za crnogorski jezik i književnost

Navedeni projekti prijavljeni su krajem 2011. godine, a njihova realizacija planirana je za 2012/2013/2014. godinu. Projekte je realizovao Institut za crnogorski jezik uz pomoć sredstava dobijenih na konkursima Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke.

Književno stvaralaštvo Crnogoraca Vojvodine

S obzirom na snažno prisustvo Crnogoraca u književnome životu Vojvodine, Institut je prepoznao da taj vid stvaralaštva Crnogoraca van Crne Gore zaslužuje temeljnu obradu i kritičko valorizovanje. Projekat se realizuje u cilju stabilizovanja crnogorske zajednice u Vojvodini te učvršćivanja književnoga stvaralaštva nastalog van matice u matičnome književnom prostoru Crne Gore. Projekat je realizovan u dva toma, koji će uskoro izaći iz štampe: Leksikon crnogorskih pisaca u Vojvodini i Bibliografija crnogorskih pisaca u Vojvodini.

Bibliografija Njegoš (povodom 200 godina rođenja)

Cilj istraživanja je skupljanje i publikacija selektivne bibliografije Njegoš u nekoliko tomova – povodom 200 godina Njegoševa rođenja. Prva godina obuhvatila je istraživanje dostupne literature o Njegošu i popis dosadašnjih izdanja Njegoševih djela – prije svega na južnoslovenskome prostoru, a onda i u širem slovenskom svijetu. Prikupljeni naslovi poslužili su za izradu selektivne bibliografije o Njegošu i njegovu djelu, koja je kao četvorotomno izdanje publikovana 2014. godine.

Društvena odgovornost

Institut za crnogorski jezik i književnost učestvovao je u akciji pošumljavanja park-šume Zlatica, kao i pošumljavanju lokacija u Kotoru i Pljevljima, i time je još jednom pokazao odgovornost prema zajednici i životnoj sredini. Ta akcija dio je projekta Za zelenu Crnu Goru  (partnerski projekat – NVO Forum mladi i neformalna edukacija, Rockefeller Brothers Fund, Odjeljenje za podršku Nacionalnom savjetu za održivi razvoj, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, JP Zelenilo Podgorica i Centar za stručno obrazovanje Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore). Osim donacije za stablo, zapošljeni u Institutu učestvovali su i u sađenju.

Povodom novogodišnjih praznika Institut je donirao bibliotekama osnovnih i srednjih škola na području Podgorice i Danilovgrada po 40 primjeraka Pravopisa i 20 primjeraka Gramatike crnogorskoga jezika. Uz to svim školama poklonili smo i po jedan komplet luksuznoga izdanja Istorije crnogorske književnosti.

Povodom osvojene zlatne medalje rukometne reprezentacije Crne Gore na Evropskom prvenstvu za rukometašice Institut je Rukometnome savezu Crne Gore, selektoru i svim članicama tima poklonio po jedan komplet Istorije crnogorske književnosti, reprezentativnoga izdanja Instituta.