Kriterijumi za prihvatanje radova i uputstva saradnicima

Časopis Lingua Montenegrina objavljuje prevashodno rezultate originalnih filoloških i kulturoloških naučnih i stručnih ispitivanja, ali i preliminarna saopštenja te pregledne naučne i stručne radove. Pored toga, objavljuju se i recenzije i prikazi knjiga, časopisa, naučnih i stručnih skupova.

Radovi koji su prethodno objavljeni u drugim publikacijama, ili su u postupku recenzije za objavljivanje u njima, ne mogu biti prihvaćeni za objavljivanje. Ukoliko autor u ponuđeni rukopis uvrsti djelove materijala koji je prethodno objavio, takav sadržaj dužan je citirati ili označiti na drugi način.

U slučaju da je poslati rukopis rezultat naučnoistraživačkog projekta ili da je, u prethodnoj verziji, bio izložen na skupu u vidu usmenog saopštenja (pod istim ili sličnim naslovom), detaljniji podaci o projektu, konferenciji i slično navode se u u fusnoti na samome početku teksta.

Autori su takođe dužni eksplicitno navesti izvore svih ideja u radu preuzetih od drugih, bez obzira na to radi li se o objavljenim, neobjavljenim ili elektronski dostupnim materijalima. Odluku o tome da li će rukopis ponuđen za objavljivanje biti prihvaćen Redakcija zasniva na ocjeni recenzenata, na osnovu koje se vrši i kategorizacija radova. Objektivnost i anonimnost recenzije obezbjeđuju se time što recenzenti prilikom ocjenjivanja radova nemaju informacije o njihovu autoru, kao što ni autori nemaju podatke o recenzentima.

Časopis Lingua Montenegrina objavljuje se na crnogorskome ili drugom slovenskome jeziku, kao i na nekom od svjetskih jezika (engleski, njemački, francuski itd).

1. Izvorni naučni rad (Original scientific paper) sadrži neobjavljivane rezultate izvornih teorijskih ili praktičnih ispitivanja koje je autor korektno naveo tako da se mogu provjeriti njihova tačnost i tačnost analiza.
2. Preliminarno saopštenje (Preliminary communication) sadrži građu ili naučne podatke koji zahtijevaju brzo objavljivanje.
3. Pregledni rad (Review) jeste kritički i analitički pregled nekog područja ispitivanja ili jednog njegova dijela. U članku treba biti vidan autorov doprinos izučavanju izabrane problematike, a citirana literatura mora biti cjelovita.
4. Stručni rad (Professional paper) informiše i uvodi u problematiku struke bez pretenzija da bude plod naučnoga istraživanja.

U gornjem lijevom uglu potrebno je istaći: ime i prezime autora, instituciju u kojoj je zapošljen, grad i e-mail adresu.

Naslov rada mora biti kratak i jasan. Rad treba da sadrži sažetak (summary) do 200 riječi i 4−8 ključnih riječi. Naslov rada, sažetak i ključne riječi potrebno je prevesti na engleski jezik, kako bi čitaoci dobili najvažnije informacije koje je autor člankom želio da prenese. Preporučujemo da sažetak obuhvata postavljanje obrađivanoga problema, opis istraživanja, postignute rezultate te autorov kratak komentar.

Redakcija zadržava pravo da u bilo koji segment rada unese neophodne tehničke i slične izmjene.

Rukopisi i CD se ne vraćaju.

Oblik rukopisa

Rukopise treba slati u Microsoft Word Document (.docx) i Adobe Acrobat Document (.pdf) formatu, s proredom 1,5. Stranice treba numerisati redom, od naslovne do kraja. Rukopisi treba da sadrže podatke o radu i autoru prema predloženom obrascu:

• Ime(na) autora (latinica/ćirilica, Times New Roman bold, 12)
• Naziv i śedište institucije
• Podaci o autoru za korespondenciju (puna adresa, telefon, e-mail)
• Naslov rada na jeziku na kojem je članak pisan (latinica/ćirilica, Times New Roman bold, 14)
• Sažetak opsega do 200 riječi na jeziku na kojem je članak pisan (latinica/ćirilica, Times New Roman 10)
• Ključne riječi (Times New Roman 10, od 4 do 8 ključnih riječi)
• Tekst članka (latinica/ćirilica, Times New Roman 12, prored 1.5; do 8000 riječi uključujući fusnote bez spiska literature)
• Naslove poglavlja unutar teksta treba istaknuti velikim slovima, a potpoglavlja početnim velikim slovima
• Između odlomaka i prije svakog naslova poglavlja ostaviti jedan prored
• Svaki novi pasus obilježiti uvlačenjem prvoga retka teksta
• Spisak korišćene literature (latinica/ćirilica, Times New Roman 12, prored 1.5)
• Naslov članka na engleskome jeziku (Times New Roman bold 12)
• Sažetak članka na engleskome jeziku (Times New Roman 12, do 300 riječi)
• Ključne riječi članka na engleskome jeziku (Times New Roman 12, od 4 do 10 ključnih riječi)

Vizuelni prilozi. Slike, fotografije, grafikone i šeme treba poslati izdvojene u nekom od ovih formata: jpg, bmp, MS Excel itd. Svaki vizuelni prilog mora imati redni broj i opis na jeziku na kojem je članak pisan i na engleskome jeziku (na primjer: Slika 1. Grafički prikaz istraživanja, Figure 1. Visualization of the research), a u tekstu treba označiti mjesto đe dolazi taj vizuelni prilog.

Tabele. Svaku tabelu treba obilježiti arapskim brojem i opisom na jeziku na kojem je članak pisan i engleskome jeziku (na primjer: Tabela 1. Rezultati istraživanja, Table 1. Research results) te je priložiti na kraju rukopisa, a u tekstu je potrebno označiti mjesto đe koja tabela treba da stoji.

Reference. Harvardski stil citiranja ­– U tekstu se unutar zagrade navode prezimena autora ili nazivi organizacija i godina objave rada. Na kraju teksta daje se popis korišćene literature.

Radove na koje se tekst poziva treba navesti u zagradi s navođenjem prezimena autora i godine pojavljivanja, npr. (Jakobson, 1960) ili Jakobson (1960), a ako se nešto citira, onda treba navesti i broj citirane stranice, npr. (Jakobson, 1960: 43). Ako se navodi više radova jednog autora objavljenih iste godine, ispravno je napisati npr. Bart (1970a) ili (Bart, 1973b). Rad dvaju autora navodi se tako da se bilježe prezimena oba autora, npr. (Velek i Voren, 1965), a rad tri i više autora se bilježi tako da se unosi prezime samo prvoga autora, uz oznaku et al. (skr. od  lat. et alii – i ostali), npr. (Škreb et al., 1986). Ukoliko se u tekstu poziva na rezultate istraživanja, zaključke i sl. većeg broja radova bez direktnog navođenja imena autora u tekstu – na kraju rečenice u zagradama se navedu sva prezimena autora i godine objave rada međusobno odvojene znakom tačka-zarez, npr. „Književni istoričari nijesu saglasni kad je u pitanju periodizacija crnogorskoga književnog nasljeđa srednjeg vijeka (Rotković, 1979; Nikčević, 1982, Kalezić, 1990)“. Kod doslovnog citiranja do dvije/četiri linije teksta uobičajeno je koristiti princip s navodnicima ili kurziv; Kod doslovnog citiranja većeg dijela teksta češće se koristi princip posebnog, uvučenog, odlomka; Kod parafraziranja nekog autora ili grupe autora nije potrebno koristi navodnike ni odvojene odlomke, već samo navesti autora / izvore na već opisane načine.

Priloženi popis literature sadrži samo radove koji se citiraju i/ili spominju u tekstu. Te radove treba poređati abecednim redom prema prezimenu prvog autora u ovomu obliku:

• Članak u časopisu

Autor, Inicijal(i) (Godina). „Naziv članka“. Puni naziv časopisa, broj časopisa, stranice.

Čirgić, A. (2008). „O klasifikaciji crnogorskih govora“. Lingua Montenegrina, br. 2, str. 109–125.

Lukić, M. & Horvat, J. (2013). „Glagoljica Konstantina Ćirila i Ars Magna Tamóna Lulla – paradigme semiotičkog komuniciranja“. Lingua Montenegrina, god. VI, sv. 2, br. 12, str. 25–46.

• Elektronski oblik članaka objavljenih u naučnim i stručnim časopisima

Autor, Inicijal(i) (Godina). Naziv članka. Puni naziv časopisa, broj, stranice, <raspoloživo na: URL>, [datum pristupa].

Matasović, R. (2016). „Nekoliko napomena o izvlačenju upitnih riječi iz pridjevskih skupina u hrvatskome jeziku“. Jezikoslovlje, Vol. 17, No. 1-2, pp. 169–177, <dostupno na: http://hrcak.srce.hr/167802> [24. 10. 2016].

• Naučni i stručni rad u zborniku

Autor, Inicijal(i) (Godina). Naslov rada, u: Imena urednika (ur.) Naslov zbornika ili naziv. Mjesto izdavanja: Izdavač, stranice od – do.

Batrićević, B. (2016). „Crnogorska kulturna istorija: Metodologija za istoriografska istraživanja“, u: Vojvodić, R. & Ljumović, J. (ur.) Crnogorke studije kulture i identiteta. Cetinje: Fakultet dramskih umjetnosti, str. 267-292.

• Knjige

Potrebni elementi za referenciranje knjiga su:

Autor, Inicijal(i) (Godina). Naslov knjige. Izdanje (samo u slučaju kad se ne radi o prvom

izdanju). Mjesto izdavanja knjige: Izdavač.

Primjeri:

Jedan autor

Radoman, A. (2015). Studije o starijoj crnogorskoj književnosti. Podgorica: Matica crnogorska.

Dva autora

Čirgić, A. & Šušanj, J. (2013). Akcenatski savjetnik. Podgorica: Ministarstvo prosvjete.

Više od četiri autora

Glovacki-Bernardi, Z. et al. (2007). Uvod u lingvistiku. II prošireno izdanje. Zagreb: Školska knjiga.

• Elektronske knjige

Pri navođenju elektronskih izdanja knjiga potrebno je navesti ove podatke:

• Za e-knjigu koja se nalazi na objavljenom CD ili DVD mediju

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [CD ili DVD], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e-knjige: Izdavač.

• Za e-knjigu kojoj se pristupa preko baze podataka

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [e‐book], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e-knjige: Izdavač, pristupljeno preko Naziv baze podataka, <URL za tu e-knjigu>, [datum pristupa].

• Diplomski rad, magistarski rad i disertacija

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov rada, Vrsta rada, Fakultet, Univerzitet.

Recenzije. Recenzenti časopisa Lingua Montenegrina su stručnjaci s područja teme koju članak obrađuje. Oni ne znaju ko je autor članka koji recenziraju, a autor ne zna ko su recenzenti, pa se njihova komuniciraja odvija isključivo posredstvom Redakcije.

Svi tekstovi se anonimno recenziraju.

Svaki članak mora dobiti dvije pozitivne recenzije da bi bio objavljen u časopisu.

Autori trebaju biti spremni na eventualne korekcije teksta na osnovu smjernica recenzenata i posljednje korekture.

Rukopisi se šalju elektronskom poštom na adresu časopisa: lingua.montenegrina@fcjk.me.

Lingua Montenegrina izlazi dva puta godišnje.

Autori članaka su oslobeđeni svih finansijskih obaveza oko publikacije prihvaćenoga rukopisa.

U cilju širenja vidljivosti istraživačkih rezultata, sadržaj časopisa Lingua Montenegrina je besplatan i svim brojevima je moguće pristupiti u Arhivi na zvaničnom sajtu časopisa.

Obaveze recenzenata

Recenzenti su dužni da stručno, argumentovano, nepristrasno i u unaprijed postavljenim rokovima dostave Redakciji ocjenu naučne vrijednosti rukopisa.

Recenzenti vrše procjenu radova u odnosu na:

• usklađenost teme rada sa profilom časopisa,
• relevantnost istraživane oblasti,
• naučnu relevantnost podataka predstavljenih u radu,
• originalnost i stil naučnog izlaganja
• odabrani metodološki pristup i opremljenost teksta naučnim aparatom.

Recenzent koji ima osnovane sumnje ili saznanja o kršenju etičkih standarda od strane autora dužan je da o tome obavijesti Redakcija.

Recenzent ne smije da bude u sukobu interesa sa strankama uključenim u recenzentski postupak. Ukoliko postoji sukob interesa, recenzent je dužan da o tome obavesti Redakciju.

Recenzija mora biti objektivna. Sud recenzenata mora biti jasan i argumentovan.

Rukopisi koji su proslijeđeni recenzentu smatraju se povjerljivim dokumentima.

Recenzenti ne smiju da koriste neobjavljen materijal iz predatih rukopisa za svoja istraživanja bez izričite pisane dozvole autora.

Postupak recenzije

Svi primljeni radovi za objavljivanje u časopisu Lingua Montenegrina podliježu anonimnom recenzentskom postupku.

Cilj recenzentskog postupka je da Redakciji časopisa pomogne u donošenju odluke o tome da li rad treba prihvatiti za publikaciju ili ne, te da kroz proces komunikacije sa autorima poboljša kvalitet rukopisa.

Izbor recenzenata spada u diskreciona prava Redakcije.

Rad prolazi dvije recenzije, a recenzent je dužan da najkasnije u roku od 30 dana od prijema rada pošalje popunjen izvještaj.

Recenzentski izvještaj se dostavlja u formi Recenzentskoga obrasca koji Redakcija časopisa dostavlja recenzentima zajedno s rukopisom koji treba da ocijene.

Recenzentski obrazac sadrži niz pitanja na koja treba odgovoriti. U završnom dijelu obrasca, recenzenti moraju da navedu svoja zapažanja i prijedloge kako da se rukopis poboljša.

Recenzenti ne smiju biti:

• iz iste institucije kao autor rukopisa,
• autori koji su u skorije vrijeme objavljivali koautorske publikacije zajedno sa bilo kojim od autora rukopisa koji im je dostavljen na recenziju.

Identitet recenzenata ostaje nepoznat autorima prije, tokom i nakon postupka recenzije.

Redakcija garantuje da će prije slanja rukopisa na recenziju iz njega biti uklonjeni svi lični podaci autora (prije svega, ime i afilijacija) i da će se preduzeti sve mjere kako bi identitet autora ostao nepoznat recenzentima do publikacije rukopisa.

Tokom čitavog procesa, recenzenti djeluju nezavisno jedni od drugih.

Recenzentima nije poznat identitet drugih recenzenata. Ako odluke recenzenata nijesu iste (prihvatiti / odbiti), Redakcija može da traži mišljenje trećega recenzenta.

Tokom postupka recenzije Redakcija može da zahtijeva od autora da dostave dodatne informacije (uključujući i primarne podatke), ako su one potrebne za donošenje suda o naučnom doprinosu rukopisa.

Uređivački odbor je dužan da obezbijedi kontrolu kvaliteta recenzije. U slučaju da autori imaju ozbiljne i osnovane zamjerke na račun recenzije, uređivački odbor će provjeriti da li je recenzija objektivna i da li zadovoljava akademske standarde. Ako se pojavi sumnja u objektivnost ili kvalitet recenzije, Redakcija će tražiti mišljenje drugih recenzenata.