Sofija Kalezić

Sofija Kalezić je rođena 1971. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Podgorici, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (Odsjek za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost). Na istoj ustanovi je magistrirala 2001. iz crnogorske književnosti i doktorirala na temi Nastavno proučavanje romana u osnovnoj školi, 2005. godine, čime je stekla zvanje prvog doktora metodike nastave jezika i književnosti u Crnoj Gori. Veliki broj radova iz oblasti nauke o književnosti publikovala je u godinama studiranja.

Potom je u saradnji sa učenicima osnovnih škola objavila knjigu Bajke u izdanju Kulturno-prosvjetne zajednice iz Podgorice, 1997. godine, dok je njen magistarski rad Pripovijetke Dušana Đurovića objavilo izdavačko preduzeće Zmaj iz Novog Sada, 2003. godine. Od 2003. do 2007. godine boravila je u Čikagu, gdje je uređivala jedino glasilo na maternjem jeziku – Ogledalo, nakon čega je bila zaposlena na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Filološko-umetničkom u Kragujevcu i Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Za štampu je priredila romane Džeka Londona Zov divljine, Žila Verna 20.000 milja pod morem i zbirku priča Mihaila Gazivode Razgovor uz oganj koje je publikovao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice. Bila je predsjednica recnzentske komisije za izradu čitanki za srednju školu po reformisanom nastavnom programu.

U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti publikovano je nekoliko njenih separata – Kratke proze Rista Ratkovića, Romani Branimira Šćepanovića, Fragmenti eksplicitne poetike Dušana Đurovića, Đilasove kultne priče, Motivi rasčovječenja i očovječenja u Lalićevoj ratnoj trilogiji, Zlo kao poetički princip u pripovijetkama Miodraga Bulatovića.

Njenu doktorsku disertaciju Nastavno proučavanje romana u osnovnoj školi publikovao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, 2008. godine. Knjigu literarnih ogleda o savremenim domaćim piscima – Poetika otuđenosti, za koju je dobila nagradu “Dušan Kostić” kao najbolje književnokritičko djelo posljednje tri godine u Crnoj Gori, objavilo je izdavačko preduzeće Unireks iz Podgorice, 2012. godine.

Za štampu je priredila roman svog đeda po majci, prvoborca i nosioca Spomenice 1941. godine, Radovana Stevovića – Biografija jedne žene (Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“, Lovćenac/Crnogorski kulturni centar, Beograd, 2015).

Koautorka je djela Književnost Crne Gore u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i članica Društva mladih naučnika u istoj kulturnoj instituciji. Učestvovala je u radu brojnih naučnih skupova kod nas i u inostranstvu, od kojih se posebno mogu izdvojiti njena učešća 2014. godine na 19-tom bijenalu The University of Chicago u Ilinoisu (departman za slovenske jezike) – Balkan and South Slavic Conference on Linguisties, Literature and Folklore i na fakultetu Sveti Kliment Ohridski u Sofiji – Movement and Space in Slavic Languages, Literatures and Cultures, kao i učešće na međunarodnoj naučnoj konferenciji Kroatistika na Sveučilištu Ivan Franko u Lavovu (Ukrajina) 2018. godine.

Priredila je Antologiju proznog stvaralaštva crnogorskih književnica i Prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica – izbor (u pripremi za štampu) i publikovala Istoriju crnogorske književnosti za đecu i omladinu (FCJK, Cetinje, 2018). Objavila je kritičku monografiju Minervinim tragom (Prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica) čiji su izdavači Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski kulturni forum sa Cetinja.

Zaposlena je kao vanredna profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.